Česta pitanja

  1. ugovor Jesu li štedni ulozi u stambenim štedionicama osigurani?
  2. Može li štediša biti maloljetna osoba?
  3. Što su i koliko iznose državna poticajna sredstva (DPS)?
  4. Može li štediša štedjeti u više stambenih štedionica i ostvarivati pravo na državna poticajna sredstva po svim ugovorima?
  5. Što preporučate štediši koji želi uplaćivati više od 5.000,00 kn godišnje?
  6. Kada se naplaćuje naknada za sklapanje ugovora o stambenoj štednji?
  7. Može li se tijekom štednje promjeniti vrsta štednje?
  8. Što se događa s ugovorom o stambenoj štednji ukoliko stambeni štediša ne plaća štedne uloge redovito?
  9. Koje je minimalno vrijeme štednje da bi štediša ostvario pravo na stambeni kredit?
  10. Mora li po isteku štednje od pet godina štediša uzeti stambeni kredit?
  11. Što je međufinanciranje?
  12. Može li stambeni štediša promijeniti stambenu štedionicu?
  13. Tko može biti korisnik stambenog kredita?
  14. Da li se po više računa stambene štednje može koristiti jedan stambeni kredit?
  15. Na koji način se koristi stambeni kredit?
  16. Kakova je kamatna stopa na stambene kredite?
  17. U kojoj valuti se odobrava stambeni kredit?
  18. Da li se prilikom odobrenja stambenog kredita traži kreditna sposobnost korisnika kredita?
  19. Da li se za cijeli iznos kredita za međufinanciranje mora opravdati namjena korištenja?
  20. Prilikom korištenja kredita za međufinanciranje što se događa sa stambenom štednjom?
  21. Da li se kredit može otplatiti prije ugovorenog roka otplate?
  22. Da li stambeni štediša može osim stambenog kredita koristiti neku drugu vrstu kredita?


1. Jesu li štedni ulozi u stambenim štedionicama osigurani?
Depoziti položeni u stambenim štedionicama osigurani su kod Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB).
Iznos osiguranja – po osobi - do 100.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti, prema srednjem tečaju HNB važećem na dan nastupa osiguranog slučaja.

2. Može li štediša biti maloljetna osoba?
Može. U tom slučaju zahtjev za sklapanje ugovora o stambenoj štednji podnosi zakonski zastupnik maloljetne osobe.

3. Što su i koliko iznose državna poticajna sredstva (DPS)?
Državna poticajna sredstva su sredstva kojima država potiće stambenu štednju hrvatskih državljana.
Državna poticajna sredstva iznose 10 posto od iznosa raspoložive stambene štednje uplaćene u godini za koju se isplaćuju državna poticajna sredstva, a najviše do iznosa od 5.000,00 kuna raspoložive stambene štednje po stambenom štediši tijekom jedne kalendarske godine. Pod raspoloživom stambenom štednjom podrazumijeva se samo svota stambene štednje koju je stambeni štediša uplatio tijekom godine nakon umanjenja za svotu naknade koju naplaćuje stambena štedionica.
Dio raspoložive stambene štednje koja prelazi 5.000,00 kuna po stambenom štediši u jednoj godini prenosi se u sljedeću kalendarsku godinu.

Iznimno od prethodno navedenih odredaba, državna poticajna sredstva na stambenu štednju prikupljenu u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. godine neće se isplatiti iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

4. Može li štediša štedjeti u više stambenih štedionica i ostvarivati pravo na državna poticajna sredstva po svim ugovorima?
Državna poticajna sredstva tijekom jedne kalendarske godine odobrit će se stambenom štediši samo u jednoj stambenoj štedionici

5. Što preporučate štediši koji želi uplaćivati više od 5.000,00 kn godišnje?
Obzirom da su državna poticajna sredstva ograničena na 500,00 kn po stambenom štediši godišnje, ukoliko štediša želi uplaćivati više od 5.000,00 kuna godišnje, preporuča mu se tzv. obiteljska štednja.
Svaki član obitelji može imati vlastiti ugovor o stambenoj štednji i na temelju njega dobivati državna poticajna sredstva i pripadajuće kamate.
Po isteku vremena štednje, svi ugovori sklopljeni unutar obitelji mogu se ustupiti jednom korisniku kredita.
Na taj način ostvaruje se veći iznos ušteđevine, a time i pravo na veći iznos kredita.

6. Kada se naplaćuje naknada za sklapanje ugovora o stambenoj štednji?
Naknada za sklapanje ugovora o stambenoj štednji naplaćuje se jednokratno od prvih štednih uloga.

7. Može li se tijekom štednje promjeniti vrsta štednje?
Vrsta štednje može se promjeniti tijekom štednje sve do dodjele ugovorenog iznosa.
Kod izmjene vrste štednje iz štednje s nižom kamatnom stopom u štednju s višom kamatnom stopom, viša kamatna stopa na ušteđevinu obračunava se od datuma sklapanja aneksa ugovora.
Kod izmjene vrste štednje iz štednje s višom kamatnom stopom u štednju s nižom kamatnom stopom vrši se reobračun kamate na ušteđevinu po kamatnoj stopi nove vrste štednje od datuma sklapanja ugovora, odnosno datuma prve uplate.

8. Što se događa s ugovorom o stambenoj štednji ukoliko stambeni štediša ne plaća štedne uloge redovito?
Redovite uplate štednih uloga uvjet su za postizanje vrijednosti ugovora potrebnog za dodjelu ugovorenog iznosa.
Ukoliko stambeni štediša nije u mogućnosti određeno vrijeme plaćati štedne uloge produžava si vrijeme čekanja na dodjelu.
U slučaju neredovitih uplata štednih uloga ugovor o stambenoj štednji se ne raskida.

9. Koje je minimalno vrijeme štednje da bi štediša ostvario pravo na stambeni kredit?
Najkraće vrijeme čekanja dodjele kredita na osnovi stambene štednje iznosi dvije godine, osim za kredite za međufinanciranje.

10. Mora li po isteku štednje od pet godina štediša uzeti stambeni kredit?
Ne mora. Po isteku vremena štednje od pet godina štediša može uzeti ušteđevinu i odreći se prava na stambeni kredit.

11. Što je međufinanciranje?
Pod međufinanciranjem se podrazumjeva odobravanje stambenog kredita od strane stambene štedionice prije isteka minimalnog vremena štednje.

12. Može li stambeni štediša promijeniti stambenu štedionicu?
Sredstava raspoložive stambene štednje po već aktivnom ugovoru o stambenoj štednji stambeni štediša može jednom u tijeku godine prenijeti u drugu stambenu štedionicu.

Prijenos sredstava raspoložive stambene štednje jednom godišnje u drugu stambenu štedionicu ne smatra se raskidom ugovora o stambenoj štednji i na tako prenesenu stambenu štednju štediša ne gubi pravo na državna poticajna sredstva.

Štediše koji prenesu sredstva raspoložive stambene štednje iz druge stambene štedionice u PBZ stambenu štedionicu ne plaćaju naknadu za sklapanje ugovora o stambenoj štednji.

13. Tko može biti korisnik stambenog kredita?
Korisnik stambenog kredita može biti stambeni štediša ili osoba kojoj je stambeni štediša ustupio Ugovor o stambenoj štednji. Ustupanje Ugovora o stambenoj štednji može se vršiti samo srodnicima u pravoj liniji ( supružnici, roditelji i djeca, braća i sestre koji stanuju na istoj adresi).

14. Da li se po više računa stambene štednje može koristiti jedan stambeni kredit?
Da, jedan stambeni kredit može se koristiti po više računa stambene štednje uz uvjet da je po svim računima ugovorena ista vrsta štednje i da se svi računi ustupe korisniku kredita.

15. Na koji način se koristi stambeni kredit?
Cijeli iznos stambenog kredita koristi se na temelju dostavljene dokumentacije –kupoprodajni ugovor, predračuni, računi , građevinske situacije i sl. isplatom na račun prodavatelja ili izvođača radova.

16. Kakova je kamatna stopa na stambene kredite?
Kamatna stopa na stambene kredite definirana je ugovorenom vrstom štednje i fiksna kroz cijeli period otplate kredita.

17. U kojoj valuti se odobrava stambeni kredit?
Stambeni krediti i krediti za međufinanciranje odobravaju se u kunskoj protuvrijednosti EUR obračunatoj po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke .

18. Da li se prilikom odobrenja stambenog kredita traži kreditna sposobnost korisnika kredita?
Da bi netko mogao koristiti stambeni kredit mora biti kreditno sposoban sa stalnim zaposlenjem ili stalnim primanjima. Ukoliko korisnik kredita nije samostalno kreditno sposoban može imati kreditno sposobnog sudužnika.

19. Da li se za cijeli iznos kredita za međufinanciranje mora opravdati namjena korištenja?
Da, cijeli iznos kredita za međufinanciranje plasira se na temelju dostavljene dokumentacije (kupoprodajni ugovor, računi, predračuni i sl.)

20. Prilikom korištenja kredita za međufinanciranje što se događa sa stambenom štednjom?
Ukoliko stambeni štediša koristi kredit za međufinanciranje ,ako ne želi, više ne mora uplaćivati na račun stambene štednje. Nakon proteka ugovorenog roka štednje, stambena štednja koristi se za prebijanje kredita za međufinanciranje . Za umanjeni iznos glavnice po kreditu, izračunava se novi iznos anuiteta za preostali ugovoreni rok otplate kredita.

21. Da li se kredit može otplatiti prije ugovorenog roka otplate?
Da, kredit se može otplatiti prije ugovorenog roka otplate uz reobračun kamate do dana prijevremene otplate kredita.

22. Da li stambeni štediša može osim stambenog kredita koristiti neku drugu vrstu kredita?
Stambeni štediša može u Privrednoj banci Zagreb d. d. koristiti nenamjenski, gotovinski kredit i potrošački kredit uz zalog stambene štednje u visini uplaćenog štednog uloga.